Rezultati govore :

PSIHOAKTIVNE TVARI – DROGA

Prema rezultatima istraživanja 38, 8 % učenika navodi kako mladi uzimaju psihoaktivne droge te 80% navodi kako se najviše konzumira i eksperimentira s marihuanom, a nešto manje s hašišom, amfetaminima, ekstazijem i drugim težim drogama.

• Što se tiče lakoće nabavke droge te kontakata s osobama prodaje,  30% navodi kako vrlo lako može doći do droge i to od ½ pa  do nekoliko sati. 
• Također, 18% navodi kako se u školama koriste psihoaktivne tvari, iako najveći broj učenika ima kritičan stav te drže kako nema lakih i teških droga, sve droge doživljavaju kao  teškima.
• Glavni aktivni sastojak marihuane je THC (složena organska molekula delta-9-tetrahydrocannabinol) koja u mozak dospijeva za sedam sekundi.

Objašnjenje razloge eksperimentiranje i konzumacija psihoaktivnih tvari

• Opušta i smanjuje kočnice reakcije te može dovesti do euforije, a zatim slijedi smirenost i spavanje
• Marihuana djeluje kao blagi halucinogeni pojačivač osjetljivosti za boje, zvukove, okuse i mirise.
• Svakodnevno uživanje marihuane dovodi do fizičke i psihičke letargije uz znakove depresije, anksioznosti i razdražljivosti.

Napomena za učenike prilikom  konzumacije psihoaktivnih tvari - Dovodi do gubitak motivacije za obveze:

• pojačanu sklonost zabavi
•  bahatost u komunikaciji s roditeljima
• nagle promjene raspoloženja
•  iritiranost, nisko samopouzdanje
• slabo rasuđivanje
• kršenje pravila
• negativan stav
•  nepovjerenje i  probleme s disciplinom i sl.

KONZUMACIJA DUHANA- PUŠENJE

• S obzirom na učestalost pušenja duhana 70%  srednjoškolaca i  učenika viših razreda osnovne škole  mladih ne puši, dok više od četvrtine to čini ponekad, odnosno svakodnevno.

• Ukupno gledano možemo reći kako je prevalencija konzumiranja cigareta visoka (30,9 %)  tj. svaki treći učenik .

• Utvrđena je određena korelacija s pušačkim statusom roditelja i učenika; u obiteljima gdje jedan ili oba roditelja puše, veći je i broj učenika koji imaju iskustvo s konzumacijom duhana i obrnuto, u obitelji gdje su roditelji nepušači , manji broj učenika je sklono konzumaciji duhana.
• Kao razlog pušenja najveći % učenika ( 30,2%)  navodi društveni utjecaj i težnja za  pripadnošću u društvenom okruženju te 32% navodi tzv. „dobar osjećaj” koji im godi,   19,3% navodi kako se dokazuju pred vršnjacima a  9, 5% nastoji oponašati odrasle, dok 8.2%  kao razlog pušenja navodi stresne životne situacije.   

Pijenje alkohola ostaje visoko među našim adolescentima koji navode da više od tri četvrtine (83 %) učenika da su probali tj. pili alkohol u životu, a gotovo polovicu (49 %) od njih navodi kako su pili u većim količinama.

• Iako se prevalencija ekscesivnog epizodičnog pijenja smanjila, u Hrvatskoj,  još uvijek je visoko na ljestvici konzumacije alkohola (6.mjestu od 35 zemalja uključenih u ESPAD-ovo istraživanje)
• Moguće je da su preventivni programi i promjene u nacionalnim zakonskim regulativama vezano uz pijenje alkohola pridonijele smanjenju pijenja alkohola među mladima

KOCKANJE - IGRE NA SREĆU

Organizacija i provođenje slobodnog vremena

• 16% mladih kocka te je kockanje u  korelaciji je s kulturnim navikama u obitelji i  obiteljskog okruženja što se može interpretirati kako ih to usmjerava  ka  problematičnom kockanju)
• Pad klasičnog kockanja je uglavnom potaknuto rastućom popularnosti pametnih telefona i tableta, igranje video igara  te se u sve većoj mjeri igraju igre na ovim uređajima
• Kvalitetna organizacija slobodnog vremena (skoro polovice ispitanih (50%  )  navodi kako slobodno vrijeme provodi po kafićima, disko klubovima ili besciljno, jer 40% navodi kako nema prikladna mjesta za druženja bez  točenja alkohola, koja  smanjenju rizično ponašanje.
•  

Preporuke :

Multidisciplinaran pristup u prevenciji ovisnosti i edukaciji učenika srednjoškolaca i osnovnoškolaca ( radionice, edukacije- tribine, okrugli stolovi, sportske aktivnosti- natjecanja, debate, parlaonice i dr. aktivnosti mogu dovesti do smanjenja kockanja.

Kreiranje kvalitetnih preventivnih programa po školama, evaluirani svake školske godine kako bi se utvrdile promjene koje su se dogodile tijekom provedbe.

Suradnja s drugim ustanovama, VSŽ – Uredom za školstvo i sport, Gradom i uredom za društvenih djelatnosti u školstvu,ZZJZ, MUP, Centrom za prevenciju i liječenja ovisnosti,CZSS, školskom medicinom i naravno roditeljima može također djelovati do smanjenja ove novonastale ovisnosti među našim adolescentima.

Organizacija vršnjake edukacije koje potiču učenike – adolescente na aktivno uključivanje i zalaganje u društvu.

U cjelokupnoj interpretaciji rezultata istraživanja o cigaretama, alkoholu i psihoaktivnim tvarima , uključili su se i djelatnici i viši kriminalistički djelatnici MUP, Zavoda za javnog zdravstva - školske medicine te sami učenici.

Zaključak je kako odgojno obrazovne ustanove ne mogu sami djelovati u prevenciji već je potrebno multidisciplinarni pristup kako bi koordinirali i češće analizirali aktualno stanje po pitanju eksperimentiranja i konzumaciji navedenih psihoaktivnih tvari, pušenja, alkohola i kockanja, a sve za dobrobit naših mladih i zdrave društvene zajednice.

Izvješće provedenog istraživanja provela i prezentirala :

Sanda Horvatović, prof. psihologije