Za istaknuti je važnost djelovanja na prevenciji svih oblika vršnjačkog nasilja, jer 48% učenika doživjelo je nasilno ponašanje povremeno ili često, a čak 10– 19%  svakodnevno. Najviše je učenika doživjelo svakodnevno psihičko nasilje i to :  ogovaranje (28%),  internetsko nasilje (17,71%), a najmanja je incidencija fizičkog nasilja (2,49%). Mladići su skloniji  ismijavanju i ruganju, djevojke isključivanju iz društva i ogovaranju.  Važno je skrenuti pozornost kako  dio srednjoškolaca  pomaže počiniteljima nasilja različitim reakcijama ( aplaudiranjem, bodrenjem i sl.)

U opservaciji jednako obuhvaćeni su učenici koji su doživjeli nasilje - žrtve i počinitelji nasilja te učenika koje ne započinju nasilje, ali su uključeni u njega ili mu svjedoče

Od iznimne važnosti je da se Preventivni program nasilja usmjeri na prevenciju vršnjačkog nasilja, posebno u drugim razredima. Također, važno  je stvarati pozitivno školsko ozračje gdje su učenici motivirani za učenje u sigurnim školskim uvjetima rada bez pritisaka i frustracija. U tome iznimno veliku ulogu imaju nastavnici i stručni suradnici u posebno u pravovremenom  prepoznavanju vršnjačkog nasilja .

Ono na čemu škola treba poraditi je stvaranje povjerenja između učenika i djelatnika škole,  preventivni program implementirati u školskom kurikulumu  te vršiti godišnju ili dvogodišnju evaluaciju.

Edukatori i članovi Tima za vršnjačku edukaciju bili su: Teodora Stupar, 2.b, Rafael Ilić, 2.b i Emma Mitrović 1.c, Zahvala mladim edukatorima na vrsnim komunikacijskim vještinama i prezentacijskom  umijeću .

                                                                         Sanda Horvatović, psihologinja